18.10.2004. ZAGREB
Na rubu fantastike je izjava bivšeg ministra financija Borislava Škegre u Rovinju da ne postoji dug umirovljenicima i da je to bila jedna od laži Američke Administracije tijekom 90-tih godina, radi rušenja HDZ -a s vlasti. |
Vrijedno je sjetiti se Jugoslavenskih ekonomskih rezultata prije nego što je ušla u program MMF-a:
u periodu između 1966.-79, rast industrijske proizvodnje je u prosjeku iznosio 7,1 % godišnje.
Poslije prve faze makro-ekonomskih reformi, on je pao na 2,8 % u periodu između 1980 – 87godine i konačno na nulu između 1987 – 88.
Do 1990 godine, propao je skroz do -10,6 % .
Čak ni to nije bilo dosta :
u siječnju 1990, sporazum koji je potpisan sa MMF-om je odredio da se izdaci za državne troškove srežu do te mjere da je to predstavljalo 5 % od bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Posljedice toga nisu bile ništa manje od katastrofalnih.
Dok je inflacija nagrizala zarade,MMF je naredio zamrzavanje plaća na njihove nivoe od sredine novembra 1989.
I pored fiksiranja dinara za njemačku marku, cijene su rasle neobuzdano. Stvarna vrijednost plaća je propala za 41 % u prvih šest mjeseci 1990.
Inflacija se 1990 godine kretala na oko 70 %.
U siječnju 1991., izvršena je još jedna devalvacija dinara od 30 %, dovodeći do još jedne runde poskupljenja.
Inflacija se kretala oko 140 % u 1991. godini, a onda skočila na 937 %, pa na 1.134 % u 1992. i 1993. godini.
Strani kreditori su bili u potpunoj kontroli jugoslovenske monetarne politike: Sporazum koji je potpisan sa MMF-om je spriječavao Jugoslovenskoj Federalnoj Vladi pristup kreditu iz svoje Centralne Banke (Narodne banke Jugoslavije).
Ovaj uvjet je doslovno paralizirao funkcioniranje budžeta i osakatio mogućnost Federalne Države da financira svoje ekonomske i socijalne programe.
Uz to, deregulacija komercijalnog kredita uz reforme Bankovnog Sistema je stvorila prave uslove za još veću propast investicija od strane državnih preduzeca.
ETNIČKO ČIŠĆENJE SE POJAVILO KAD JE ŠOK TERAPIJA OBAVILA SVOJ POSAO.
Zamrzavanje svih isplata, republike je dovelo u stanje (neslužbenog) otcjepljenja.
Ispunjavanje ovih uvjeta (koji su sadržani u sporazumu potpisanim sa MMF-om) je također bio dio sporazuma o planiranju isplate duga Pariškim i Londonskim klubovima (glavne zapadne kreditno-financijske institucije).
Kriza budžeta kojom je dirigirao MMF, uzrokovala je propast Federalne Financijske Strukture.
Ova situacija je na neki način došla kao gotova stvar, prije zvanične deklaracije Hrvatske i Slovenije o otcijepljenju 1991. godine.
1989. je nekih 248 poduzeća likvidirano i 89.400 radnika otpušteno.
Nije se na tome završilo.
U prvih devet mjeseci 1990. godine je daljnjih 889 poduzeća sa 525.000 radnika izloženo postupcima bankrota.
Najveća koncentracija takvih firmi bila je u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu.
U rujnu 1990. godine, Svjetska banka je iznijela pretpostavku da je tu bilo još 2.435 poduzeća "u gubitku", s kombiniranom radnom snagom od 1,3 miliona radnika, od preostalog ukupnog broja od 7.531 poduzeća.
Imajući u vidu da je 600.000 radnika vec bilo otpušteno iz propalih bankrotiranih firmi prije rujna 1990. godine, ove brojke pokazuju da je nekih 1,9 miliona radnika (od ukupno 2,7 miliona) bilo klasificirano kao "suvišno", tj., bez posla.
ETNIČKO ČIŠĆENJE SE POJAVILO KAD JE ŠOK TERAPIJA OBAVILA SVOJ POSAO.
Naravno da je MMF bio povezan i radio u uskoj suradnji sa NSA (Američka Agencija Za Nacionalnu Sigurnost).
Onda se pojavio Ante Marković koji je svojom reformom,a koju je do tada držao u tajnosti,uspio napraviti ovo:
"Jugoslavija je ipak pred kraj svog postojanja uspjela srediti svoje glavne ekonomske probleme, potvrđujući to i na suđenju Miloševiću u Haagu:
inflacija je svedena na nulu, devizne rezerve su porasle na 11 milijardi dolara, vanjski dug je smanjen s 21 na 12 milijardi dolara.
Vratili smo sve dugove i kamate, i ništa nismo ostali dužni."
Zato je trebalo izvršiti konačni ekonomski udar koji je detaljnije opisan pri kraju analize.
Priča,motivi i uzroci propasti bivše države,jako su slični ovome sto se danas dešava:
Sve su ankete pokazale da je društvu bilo puno bolje u socijalističkom sistemu.
Javna je tajna da velika masa plače za tim vremenima.
Hrvatska danas tone u sve veće i veće dugove.
Iako se trudilo to sakriti od očiju javnosti,sve je rasrodano.
Na svaki mogući način treba otkloniti bilo kakvu opasnost povratka u socijalizam, a zna se da je stari, prokušani i uspješni recept uvijek palio na ovim prostorima: boja krvi.
Strane su se zemlje u međuvremenu potrudile izbrisati ime Jugoslavija sa svega i svačega, pa čak i sa rodnih listova.
Hrvatska k'o Hrvatska, eto nas zavijeni u crnu boju fašizma i ustaštva, grade se spomenici Budaku i Francetiću, a Crkva koja je u sve to upletena do maksimuma, uzdiže se do nebesa – Bog i Hrvati = The Dream Team.
Naveliko se falsificira povijest, a ponos Jugoslavije koji joj je donio poštovanje u cijelom svijetu, igranje jedne od glavnih uloga u svjetskoj pobjedi protiv najveće povijesne tragedije koju je uzrokovao fašizam; pokušava se učiniti jednim od najkrvavijih zločina u povijesti.
Naravno da svijet to ne prihvaća i zbog toga je Hrvatska, iako nerado, prisiljena poštivati mnoga antifašistička pravila koja joj se određuju, a koja su u potpunoj suprotnosti sa ovim veličanjem fašističke povijesti Nezavisne Države Hrvatske iz velikog rata.
Dakle,da se vratimo koje desetljeće unazad, do drugog svjetskog rata.
Na srpskoj strani četnici,na hrvatskoj Ustaše u Nezavisnoj Državi.
I jedni i drugi na strani fašističkih sila. Između njih partizani na strani savezničkih snaga.
U ovu miješavinu moramo ubaciti i Crkvu koja je zbilja odigrala sramotnu ulogu na ovim prostorima.
Ovdje je slikama pokazana njihova uloga: Holocaust Archive Pictures
Rat je završio porazom fašisitičke ideologije, bacanjem dvije atomske bombe na Japan.
Naravno da je to moralno upitno djelo, no sa vojne točke gledišta, situacija je izgledala ovako:rat je trajao previše dugo.
Fašizam je nanio nesagledivu štetu u cijelom svijetu, uključivši i horor koncentracijskih ogora,koji je šokirao cijeli svijet:
Pictures of the Holocaust
Budući da se fašističke snage usprkos svemu nisu predavale,na taj je nacin konačno stavljena točka na i.
Na našim se prostorima dogodio Bleiburg.
Isto jako veliko moralno pitanje kojim se s vojne točke gledišta riješilo nekoliko problema:
na našim je prostorima osim koncentracijskih logora koje je uspostavila fašistička Nezavisna država Hrvatska, u velikoj modi bila sječa glava:
Dakle na taj se način riješilo pitanje bijega fašističkih zločinaca koji bi u budućnosti sigurno predstavljali veliku opasnost za novonastalu zemlju, uzevši u obzir da je opravdanje bilo: zna se tko je bježao i zašto je bježao.
S vojne točke gledišta, ista stvar kao Američke Atomske Bombe na Japan.
Cijeli svijet je gorio od oduševljenja: Rat je gotov!
( nastavlja se )